Meni za pristupačnost

Ceremonijom na Jevrejskom memorijalnom groblju u Zrenjaninu obeležena 85. godišnjica deportacije 1.288 petrovgradskih Jevreja

Komemoracija povodom 85. godišnjice deportacije Jevreja iz Zrenjanina i Banata održana je danas na Memorijalnom jevrejskom groblju u Zrenjaninu.

Komemoraciji su prisustvovali Njena ekselencija, ambasadorka Države Izrael u Srbiji Avivit Bar-Ilan, zamenik gradonačelnika Zrenjanina Saša Santovac, Nenad Domjeskov i Marija Damjanović, pomoćnici gradonačelnika, predstavnici Saveza jevrejskih opština Srbije, kao i jevrejskih opština iz Beograda, Subotice i Zrenjanina, predstavnici SUBNOR-a, kao i preživeli svedoci tragičnih događaja iz tog perioda.

Pre komemoracije, u Gradskoj kući je organizovan svečani prijem za Njenu ekselenciju, ambasadorku Avivit Bar-Ilan, koji je priredio gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura sa saradnicima.

Obraćajući se prisutnima na memorijalnom skupu, zamenik gradonačelnika Santovac zahvalio je na izuzetnoj saradnji Jevrejske opštine Zrenjanin i njene predsednice Ljiljane Popov sa Gradom Zrenjaninom.

-Današnjom ceremonijom odajemo počast svim stradalima koji su deportovani i streljani samo zato što su bili drugačiji, što su pripadali drugoj veri, samo zato što su bili Jevreji. Nema reči kojima se mogu opisati strahote Holokausta, kao što ne postoji vreme koje sme dozvoliti da se taj zločin zaboravi, umanji ili nazove drugačijim imenom. Datum 18. avgust jedan je od najtužnijih u istoriji našeg grada, istakao je Santovac.

Iako su kroz ovaj grad prolazile razne vojske, dešavali se brojni ratovi, on nikada nije bio razaran kao što je bio uništavan stradanjem sopstvenog stanovništva.

Stradali su oni koji su u jednom trenutku činili dušu, snagu i biće ovog grada. To je najveća tragedija koju jedno mesto može doživeti. Zrenjanin je prvi grad u Srbiji u kome je postavljeno spomen-obeležje „Kamen spoticanja“ u znak sećanja na članove Jevrejske zajednice koji su bili žrtve Holokausta.

Spomen-obeležja su postavljena na pet lokacija, za porodice Elek, Ekštajn, Đarfaš, Kunstler i Ivanji. Te žrtve ne smeju biti zaboravljene, i ne smemo ih se sećati samo na godišnjicu stradanja, već svakodnevno, kroz svoje živote i rad, poručio je Santovac.

Predsednica Jevrejske opštine Zrenjanin, Ljiljana Popov, naglasila je da ovaj datum ostaje dubok ožiljak u kolektivnom sećanju svih nas i da čuvajući sećanja, čuvamo i buduće generacije. Istina i sećanje su naša snaga i naš moralni imperativ, istakla je ona.

Avgusta 1941. godine, oko 1300 Jevreja, uhapšenih prethodnih dana u Petrovgradu i okolini, sprovedeno je do obala Begeja i podeljeno u dve grupe. U prvom transportu šlepovima u smrt su poslati stariji, a u podne, po najvećoj letnjoj žegi, žene i deca. Strašne su patnje onih koji su proterani, koji su bez hrane i vode, u pretrpanim šlepovima po nesnosnoj vrućini preživljavali. U Beogradu su muškarci zatvoreni u „Topovske šupe“ i odatle sistematski vođeni na streljanje u Jajince i ledinu pored sela Jabuka, nadomak Pančeva.Žene i deca su bili u logoru smrti „Sajmište“, gde su celu zimu moreni hladnoćom i glađu. U periodu od januara do maja 1942. godine, preživeli zatočeni su ugušeni u „dušegupkama“, kamionima koji su specijalno za Jevreje dopremljeni iz Berlina.

Podelite na:

Facebook
Twitter
LinkedIn
Scroll to Top