




U delegaciji Grada Zrenjanina bili su zamenik gradonačelnika Saša Santovac i pomoćnik gradonačelnika Nenad Domjeskov, dok je delegaciju Srednjobanatskog upravnog okruga predvodio načelnik Predrag Rađenović.
Govoreći o ovim događajima i upućujući poruke novim generacijama, Santovac je istakao da se ovogodišnje obeležavanje 9. januara organizuje u godini u kojoj će Republika Srbija, pa i Grad Zrenjanin, obeležiti 80 godina od okončanja Drugog svetskog rata.
– Grad Zrenjanin na ovom se mestu svakog 9. januara priseća svojih sugrađana, stradalih od strane okupatora 1942. godine. Zločin okupatora izveden je s ciljem da uguši otpor građana prema okupaciji, ali nije računao na želju za slobodom naroda koji žive na ovim prostorima i želju za borbom za svoje potomstvo i bolju budućnost. Tradicionalno obeležavamo ovaj datum, odajemo poštu stradalima i ukazujemo na sve ove zločine, kako se nikada više ne bi ponovili – poručio je zamenik gradonačelnika.




Odavanju počasti prisustvovali su i ovog puta Ivan Bošnjak, aktuelni državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i njegov brat Darko, unuci stradalog Bogoljuba Bošnjaka. Oni su, zajedno sa članovima svojih porodica, položili venac u ime potomaka stradalih sugrađana.
– Svakog 9. januara porodica Bošnjak, s obzirom na uspomenu koju nosimo na našeg dedu, sada već i pradedu, dolazi ovde da oda počast i da se podseti žrtve koju su naš deda i njegovi saborci, rodoljubi, dali tog januara i svojim životima platili slobodu koju mi danas uživamo. Okupator ih je doneo ovde, na Žitni trg, tadašnju pijacu i obesio ih, uz natpis “Srbi, ovo je vaše božićno drvo”. Tih dana zločini su se sprovodili širom Banata, da bi se ugušio svaki otpor naroda i borba protiv nacizma i fašizma, međutim, upravo žrtva ovih ljudi doprinela je da taj pokret otpora ojača i nakon tri godine donese i slobodu. Osamdeset tri godine kasnije, s pijetetom i poštovanjem sećamo se te žrtve – ukazao je Ivan Bošnjak.



Spomenik stradalim rodoljubima na Žitnom trgu, autora zrenjaninskog arhitekte Milorada Berbakova, otkriven je 7. jula 1986. godine, povodom 45. godišnjice od početka ustanka naroda Srbije u Drugom svetskom ratu. Restauriran je 2021. godine, kada je i obnovljen natpis na spomeniku sa imenima trideset žrtava.