Zrenjanin i njegov najstariji hram obeležavaju danas Praznik Uspenja Presvete Bogorodice - gradsku i hramovnu slavu

Praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao “Velika Gospojina”, obeležava se danas i kao slava grada Zrenjanina i njegovog najstarijeg pravoslavnog hrama, podignutog 1746. godine. Tim povodom služena je svečana liturgija u hramu Uspenja Presvete Bogorodice, kroz centralne gradske ulice prošla je svečana litija, na Trgu slobode čitano je Sveto Jevanđelje, a nakon litije upriličen je i slavski obred, u porti hrama u Svetosavskoj ulici.   
 
 
 
 
Svečana litija kroz centralne gradske ulice prolazi od 28. avgusta 2013. godine, tako je bilo i danas, pa su, uz crkvene velikodostojnike Srpske pravoslavne crkvene opštine Zrenjanin, u litiji učestvovali čelnici Grada Zrenjanina, predstavnici javnih gradskih preduzeća i ustanova, zrenjaninskog garnizona Vojske Srbije, Policijske uprave Zrenjanin, Komunalne milicije, dobrovoljnih vatrogasnih društava, Organizacije Crvenog krsta, sportskih klubova, kulturno-umetničkih društava, građanke i građani Zrenjanina, ukupno više stotina njih. 
 
 
 
 
Ispred Grada Zrenjanina, u litiji su bili gradonačelnik Simo Salapura, zamenik Saša Santovac, zamenik predsednika Skupštine grada Oliver Mitrović, pomoćnici gradonačelnika Snežana Vučurević, Marija Damjanović, Nenad Domjeskov, Vera Milošev, zamenica načelnika Gradske uprave Aleksandra Odavić Mak, članovi Gradskog veća, odbornici Skupštine grada. U litiji je bio i državni sekretar u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju Radoš Pejović
 
Već po ustaljenoj tradiciji, ikonu Uspenja Presvete Bogorodice kroz grad su pronela deca obučena u narodne nošnje. Ove godine to su učinili članovi KUD “Pionir” iz Zrenjanina, brat i sestra Marko i Marija Marić, Marko Kebić, Matea Nikolić i Anđela Nađ.
 
 
 
 
Nakon čitanja Svetog Jevanđelja, ispred Gradske kuće, litija je, u povratku sa Trga slobode, prošla Gimnazijskom, Ulicom Svetozara Markovića i ponovo Svetosavskom, do hrama, gde je svečanost nastavljena rezanjem slavkog kolača i predajom kumstva slave. Ovogodišnja kuma je Tatjana Todorović, preduzetnica, vlasnica preduzeća “Agrodukat”, sa članovima porodice, a kumstvo je predala odborniku ovdašnje crkvene opštine, Goranu Škoriću
 
 
 
 
Protojerej Radivoj Nađalin, pozdravljajući kumove, gradske čelnike i svo prisutno građanstvo okupljeno u porti hrama, istakao je da su svi danas ovde domaćini.
- Zahvaljujem se kumi koja je ove darove spremila, neka danas zaboravimo sve što nije lepo, da se radujemo ovom danu, da nas Hristos okuplja, zahvljajujem se svima koji ste došli, gradonačelniku, našem narodu, našim parohijanima, svakom ko je došao punog srca. Ovo je danas naš patron, našeg grada, a od večeras počinjemo da slavimo i patrona naše Eparhije banatske, svetog Rafaila Banatskog. U tim vremenima, kada je on živeo, bilo je jako teško biti ovde, da su njega iz Hilandara poslali da duhovno povede ovaj deo Banata. On je ovde svoje kosti ostavio, njegov duh stalno provejava i oseća se blagodat duha svetoga kojom ovaj grad funkcioniše - poručio je, između ostalog, sveštenik Nađalin.
 
 
 
 
Bogorodica je viševekovna zaštitnica grada, ali i dva njegova najstarija hrama, a motiv Uspenja Presvete Bogorodice predstavljen je i na grbu grada Zrenjanina. Hram Uspenja Presvete Bogorodice posvećen je uspomeni na smrt Bogorodice i, prema jevanđelskom predanju, danu kada se ona uznela na nebo “i predala svoj duh u ruke Spasitelja”, a slavi je i hram Vavedenja Presvete Bogorodice, podignut 1777. godine u Ulici cara Dušana.
 
 
 
 
Ikona Uspenja Presvete Bogorodice, koja svake godine na današnji dan izlazi na zrenjaninske ulice, poklon je gradu od strane episkopa banatskog Nikanora, i od januara 2013. godine čuva se u kabinetu gradonačelnika. Kao gradska slava, Praznik Uspenja Presvete Bogorodice počeo je da se obeležava u periodu između dva svetska rata, kroz liturgije i litije koje su okupljale velik broj građana. Nakon Drugog svetskog rata, slava je prestala da se obeležava na dotadašnji način, sve do 28. avgusta 2013. godine. Tada su građani Zrenjanina po prvi put mogli da učestvuju u svečanoj litiji, i na taj način doprinesu obeležavanju slave grada. 
 
 

Slike

  • /uploads/attachment/vest/7590/Slava_grada_2024_0.jpg