Plovidba Tisom i Begejom najavila nove projekte u oblasti nautičkog turizma
![](/uploads/files/userfiles/image/Vesti/2015%20godina/Regata_Tisa_Begej_veca1.jpg)
"Kada projekat počne da se sprovodi beneficije će se osetiti u obe države, jer nam je Banat zajednički. Verujem da neće proći puno vremena kada će se uspostaviti putnički saobraćaj Begejom na relaciji Zrenjanin-Temišvar, ali i teretni rečni saobraćaj koji je najjeftiniji, najbezbedniji, uz minimalno zagađivanje okoline", izjavio je Brboj.
![](/uploads/files/userfiles/image/Vesti/2015%20godina/Regata_Tisa_Begej_3.jpg)
![](/uploads/files/userfiles/image/Vesti/2015%20godina/Regata_Tisa_Begej_4.jpg)
"Ono što želimo da uradimo jeste da se vratimo na stanje koje je bilo pre 40-50 godina kada je reka Begej bila plovna, kada se supa kuvala sa vodom iz reke i kada smo mogli da dođemo brodom iz Temišvara u Zrenjanin i iz Zrenjanin u Temišvar. Nažalost, 1958. godine plovidba između gradova je zaustavljena, brodovi su prestali da saobraćaju, a uz reku su počeli da rastu paprat i trska. Posle 1989. godine jedino pozitivno što se dogodilo u vezi s rekom jeste da su se velike industrije ugasile, čime je sprečeno dalje zagađivanje Begeja.
Devedesetih su pokrenuti projekti s namerom da se utvrdi da li Begej može biti revitalizovan. U tim projektima učestvovali su Grad Temišvar, institucije iz Holandije i Nemačke i "Vode Rumunije" koje su jedino nešto konkretno i uradile tako što su započele projekat izmuljivanja Begeja i koje su ga završile pre četiri godine", rekao je kapetan Aleksandru Brboj.
![](/uploads/files/userfiles/image/Vesti/2015%20godina/Regata_Tisa_Begej_veca2.jpg)
"Ovim projektom koji pripremamo za septembar omogućićemo uspostavljanje plovidbe putem kanala Begej. Našim delom projekta, u vrednosti šest miliona evra, planirano je više infrastrukturnih radova - završetak biciklističke staze, izgradnja marine kod Kleka na "Šlajzu", kao i rekonstrukcija dve nefunkcionalne prevodnice u Itebeju i Kleku. Partneri u Rumuniji takođe u okviru projekta planiraju rekonstrukciju svoje dve prevodnice, kao i uspostavljanje graničnog prelaza, što će omogućiti uspostavljanje plovidbe posle gotovo 60 godina", rekao je Radišić i dodao da je Zrenjaninu potrebna i marina u samom centru grada, na lokaciji kod nekadašnje brodske okretnice.
"Marina u centru grada, na teritoriji mesne zajednice "Dositej Obradović" , imala bi prilaz iz dve ulice i parking prostor, a dva velika objekta koja se tamo nalaze mogla bi dobiti i novu funkciju".
![](/uploads/files/userfiles/image/Vesti/2015%20godina/Regata_Tisa_Begej_1.jpg)
![](/uploads/files/userfiles/image/Vesti/2015%20godina/Regata_Tisa_Begej_2.jpg)
"Danas smo videli lepote koje nudi Begej, posebno ako bi se izgradila marina u samom gradu, čime bi nautički turizam dobio na još većoj važnosti, uz potencijal da privučemo veliki broj tustista u Zrenjanin. Takođe smo mogli da vidimo šta sve možemo da ponudimo i domaćim i stranim turistima. Naša je želja da ljudi dođu u Zrenjanin i odu s lepim utiscima", rekao je Santovac.
"Cilj ove regate je da podigne svest o potrebi bavljenja nautikom, nautičkim turizmom, i ovim sportom. Grad Zrenjanin leži na čvorištu četiri reke - Begeja, Tamiša, Tise i kanala DTD koji je neiskorišćen u nautičkom, ali i u turističkom smislu. Drago mi je što je većina učesnika prvi put doživela grad sa Begeja i nadamo se da ćemo na taj način afirmisati i ostale da nam se priključe", istakao je Saša Popov.