Zrenjanin u Mreži za rodnu ravnopravnost SKGO

Grad Zrenjanin uključio se u Mrežu za rodnu ravnopravnost Stalne konferencije gradova i opština (SKGO), koju trenutno čini 88 lokalnih samouprava u Srbiji i koja je zvanično počela s radom 28. maja, konferencijom u beogradskom "Sava centru". Učešće na konferenciji po nazivom "Rodna ravnopravnost na lokalnom nivou - Rezultati delovanja SKGO u periodu 2011-2015. i dalji koraci" uzeli su i predstavnici Grada Zrenjanina – zamenik predsednice Skupštine grada i predsednik Saveta za rodnu ravnopravnost Ljubomir Stanisavljev, sekretar Gradskog veća Nenad Gavranić i koordinatorka za rodnu ravnopravnost Grada Zrenjanina Ljiljana Lazarević. Tom prilikom  predstavnici lokalnog saveta Zrenjanina su prezentovali dosadašnje aktivnosti i rezultate i pokazali spremnost za daljim zajedničkim radom u okviru Mreže.
 
 
Rozeta Aleksov, koordinatorka za rodnu ravnopravnost SKGO, istakla je da je članstvo u Mreži dobrovoljno, te da je čine predstavnici gradova i opština koji se ovom temom bave u svojim lokalnim jedinicama, kao i donosioci odluka i ostali zainteresovani. Ona je naglasila da će se članovi Mreže redovno sastajati kako bi razgovarali o tekućim problemima i dogovarali zajedničke aktivnosti.
 
Aleksova je ukazala da je SKGO razvio elektronsku platformu za komunikaciju, nešto poput društvene mreže Fejsbuk, preko koje članovi ove, ali i drugih stručnih mreža koje je SKGO osnovala, mogu da razmenjuju iskustva, diskutuju i sarađuju. Takođe, ona je podsetila da se SKGO temom rodne ravnopravnosti bavi u okviru Programa "Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji procesu evropskih integracija", koji finansira Kraljevina Švedska, a sprovodi upravo ova nacionalna asocijacija gradova i opština. Obuke SKGO u ovoj oblasti pohađalo više od 200 učesnica i učesnika, osnovana je radna grupa unutar SKGO koja se bavila ovom temom, a urađene su i brojne analize i napravljena baza podataka o stanju u ovoj oblasti.
 
 
Bivša gradonačelnica švedskog grada Umea Tamara Špirić istakla je da je u njenom radu uvek postojala dimenzija rodne ravnopravnosti. Kako je objasnila, u svakoj reformi uvek je glavno pitanje bilo da li je nešto dovoljno dobro u pogledu rodne ravnopravnosti i da li nešto treba promeniti da bude jednako korisno ženama i muškarcima.