Restauracija i dopuna murala ''Bečkerečka tvrđava'' u Gradskoj bašti

Mural s motivom bečkerečke tvrđave, u Županijskom parku, Gradskoj bašti, obnavlja se i dopunjuje novim sadržajima, nakon 15 godina od oslikavanja. Kao i maja 2004. godine, u Gradskoj bašti je i ovoga puta akademski slikar iz Zrenjanina Viorel Flora, autor murala.
 
Period od decenije ipo ostavio je traga na jednom od najinteresantnijih gradskih murala, pa je umetnik, u dogovoru s Gradskom upravom, predložio da se “Bečkerečka tvrđava” obnovi, ali i konceptualno dopuni, oslikavanjem dva manja susedna zida. Nakon sanacije pukotina, obijanja maltera i nanošenja nove impregnirane podloge na delovima zidova gde je to neophodno, u toku je oslikavanje delova sadašnjeg murala koji su uklonjeni, kao i oslikavanje potpuno novih elemenata.
 
 
 
Natpis o istorijatu tvrđave postaće sastavni deo murala, a na mestu gde se do sada nalazio, biće  oslikani motivi iz srednjevekovne srpske istorije, perioda kada se na prostoru današnje Gradske kuće i Županijskog parka i nalazila bečkerečka tvrđava. Očišćen je i alpineum sa kamenim ostacima na kojima je uklesana godina “1784”, kada je podignuta prva županijska zgrada, u koju su bili ugrađeni i ostaci tvrđave. 
 
Kako navodi autor murala, tokom vremena vlaga je oštetila postojeću sliku, ali je to jesenas zaustavljeno, a tokom maja i juna u potpunosti sanirano. On dodaje da će novi motivi, uz mural, biti srednjevekovni srpski vojnici, banatski graničari, predstavljeni u specifičnim uniformama iz tog perioda, kao i nekoliko znamenitih ličnosti iz srpske srednjevekovne istorije.
 
 
 
 
Kamen iz Bečkerečke tvrđave, s uklesanom godinom "1784" i izrada murala, 2004. godine
 
Mural “Bečkerečka tvrđava” površine je 56 kvadratnih metara, dimenzija 14 puta 4 metra, a nastao je na osnovu poznatih opisa tvrđave, uz neznatnu ličnu umetničku viziju autora. Prilikom izrade murala, Viorel Flora je istakao da mu je želja da izgled tvrđave prikaže što realnije i da što vernije na podlogu prenese ono što je zapisano o tom zdanju, uključujući i sačuvanu skicu Temišvarske tvrđave iz 1596. godine, nesumnjivo građene slično Bečkerečkoj.
 
“Bedemi, ili od kamena sagrađena gradska ograda, kružni opkopi unutrašnjeg i spoljašnjeg grada, stražarska kula... u dvorištu gradskog zamka kuće za stanovanje kastelana i njegove posluge, stambena odeljenja za vojnu posadu, goste, možda još viteška dvornica, riznica, tamnica, cisterna i drugo. Za ulaz u grad služila je samo jedna kapija s pokretnim mostom postavljenim na dubok rov”.
 
Ovim rečima dvorski činovnik nadvojvode Ferdinanda Habsburškog 1551. godine približno je opisao bečkerečku tvrđavu, podignutu na nekadašnjem centralnom varoškom ostrvu 1528. godine, a do temelja srušenu u prvim godinama osamnaestog veka na osnovu odredbe Karlovačkog mira, sklopljenog 26. januara 1699. u Sremskim Karlovcima između austrijskog i osmanskog carstva. Tvrđava je sagrađena kao strateški vojni toponim u sistemu austrijske odbrane od turskih osvajačkih pohoda, ali u funkciji, praktično, nije ni bila, jer je turska vojska pod zapovedništvom Mehmed-paše Sokolovića osvojila utvrđeni bečkerečki grad bez većeg napora, 24. septembra 1551. godine.
 
 
 
Početak radova na obnovi murala, jesen 2018. godine i novo oslikavanje
 
Istoričar dr Jene Sentklarai u svom delu “Bečkerečki grad” navodi da je “tvrđava imala oblik pravougaonika, čije se duže stranice poklapaju s današnjom ivicom Trga slobode, sve do početka Ulice cara Dušana, paralelna s njom je Ulica Miroslava Tirša, a druge dve paralele nekadašnjeg tvrđavskog pravougaonika čine današnje ulice Narodnog fronta i Saveznička.” Na osnovu takvog opisa nije teško zaključiti da se veći deo bečkerečke tvrđave nalazio upravo na prostoru koji danas zauzimaju Gradska kuća i Gradska bašta. Njeni kameni ostaci, po nekim izvorima, ugrađeni su delom u gradski žitni magacin, potonju pozorišnu zgradu, na centralnom trgu, a delom u prvu županijsku zgradu, na mestu današnje Gradske kuće.