Održani ''Dani Uroša Predića'' u Orlovatu

Proteklog vikenda Orlovat je bio u znaku manifestacije “Dani Uroša Predića”. Odužujući se svom najpoznatijem sugrađaninu, jednom od najčuvenijih srpskih slikara epohe realizma Urošu Prediću (1857-1953), meštani Orlovata svake godine u junu organizuju program kojim se evociraju uspomene na Predića, ali je uvek u ponudi i niz zabavnih sadržaja.
 
Tako je bilo i ove godine, a “Dane Uroša Predića” je otvorio zamenik gradonačelnika Zrenjanina Saša Santovac, istakavši njihov značaj, kao i važnost i potrebu da svako naseljeno mesto na teritoriji grada ima neku svoju specifičnu i prepoznatljivu manifestaciju. 
 
 
 
Posetioci su mogli da uživaju u “Paorskoj torbi”, štrudlijadi, takmičenjema u kuvanju riblje čorbe, pikadu, bacanju pločica, šahu i staroj kartaškoj igri ,”fuksˮ. Orlovat je posetio i karavan gradske manifestacije “Banatska bajka”, koja ove godine obilazi i nekoliko naseljenih mesta. U programu su učestvovali mlađi i stariji članovi Kulturno-umetničkog društva ,”Uroš Predićˮ, učenici OŠ “Uroš Predićˮ koji su izveli bajkovitu predstavu, deca iz KUD “Mladostˮ iz Elemira, članovi KUD “Svetozar Markovićˮ. Orlovaćanke Nevena i Teodora Ostojin su pevale i recitovale, a sastav o Orlovatu pročitala je Milica Milutinović.
 
 
 
Priču o poznanstvu Uroša Predića i Mihajla Pupina ispričala je mr Branka Jajić, dok je nešto više o Predićevom religijskom slikarskom opusu govorio Rajko Srdić, sveštenik u penziji koji je ovde službovao 15 godina. Svoju pesmu pročitao je pesnik Nedeljko Sredoja.
 
"Dani Uroša Predića" u Orlovatu pokrenuti su 2007. godine, povodom obeležavanja 150. godišnjice od rođenja znamenitog srpskog slikara, rođenog u ovom selu, a po sopstvenoj želji u njemu i sahranjenog. Predić je ostavio dubok trag u srpskoj likovnoj umetnosti, prikazujući na platnu život običnih ljudi, ali i stvarajući maestralne portrete poznatih ličnosti. Posebno poglavlje u njegovom stvaralaštvu čini crkveno slikarstvo. 
 
 
 
U rodnom selu 1926. godine uradio je ikonostas u hramu Vavedenja Bogorodice, graditeljskom delu Dragiše Brašovana, jednog od naših najvećih arhitekata modernog pravca. Crkva je podignuta 1924. godine na mestu prethodnih crkava, a odlikuje se vizantijskim elementima u konstrukciji i dekoraciji fasade i prozorskih otvora, trima kupolama, kao i na zvoniku, građenom po uzoru na srednjevekovne pirgove. Crkva je spomenik kulture od velikog značaja.